Zakonski tekst Republike Hrvatske o usklađivanju s GDPR-om
06.03.2018 • 2 minutes read


Zakonski tekst Republike Hrvatske za usklađivanje s GDPR-om je u javnoj raspravi. Svatko ga može komentirati na stranici e-Savjetovanja. Tako možete sudjelovati u kreiranju zakonskog teksta. Ovo nije samo formalnost – komentari se čitaju i, ako ih bude smatrala osnovanima, stručna će ih radna skupina usvojiti.

Agencija za zaštitu osobnih podataka definirana je kao nadzorno tijelo

 
Agencija za zaštitu osobnih podataka i dalje će biti tijelo koje će nadzirati usklađenost s Uredbom. Kad Agencija donese neku odluku, protiv njenog rješenja možete pokrenuti upravni spor. Ravnatelj će posebnim pravilnikom propisati struke onih osoba unutar Agencije kojima će zadatak biti odlučivanje o povredi osobnih podataka.

Iskustvo je pokazalo da je iznimno komplicirano i teško surađivati s državnim tijelima u kojima odluke u sporovima donose osobe bez pravnog obrazovanja.
 

Tko se može obratiti Agenciji?

 
Svatko se može obratiti Agenciji i izjaviti da su mu povrijeđena prava propisana GDPR-om. Agencija će temeljem prijave izvršiti nadzor. Osobe kojima ste povrijedili prava koja proizlaze iz pravila o zaštiti osobnih podataka moći će zahtijevati i naknadu štete. Stoga su potrebni oprez i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka kako vas Agencija ne bi kaznila upravnom novčanom kaznom. Osim plaćanja kazne Agenciji, morat ćete platiti i novčani iznos za naknadu štete koju ste počinili svojim postupanjem.
 

Ovlasti Agencije bit će široke – surađuje i s policijom

 
Agencija će moći provesti najavljeni i nenajavljeni nadzor, a ako se očekuje pružanje otpora, moguće je nadzor provesti uz pomoć policije. Ovlasti Agencije su široke i to do mjere da, postoji li opasnost od uništenja ili izmjene dokaza, može za vrijeme nadzora zapečatiti prostoriju, sustav pohrane ili opremu. Pojavi li se sumnja u počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, Agencija će izvijestiti policiju, odnosno državno odvjetništvo.
 

Trenutačni nacrt zakona štiti pravne osobe s javnim ovlastima

 
Kad govorimo o upravnim novčanim kaznama, prema prijedlogu sadašnjega zakonskog teksta zakonodavac namjerava štititi pravne osobe s javnim ovlastima, odnosno pravne osobe koje obavljaju javnu službu. Štiti ih tako što novčane kazne ne smiju ugroziti obavljanje javne ovlasti ili javne službe. Osim toga, isključena je primjena upravnih novčanih kazni na tijela javnih vlasti.

S druge strane, trgovačka društva koja ne pripadaju ovoj kategoriji pravnih osoba mogu biti kažnjena kaznama koje će ugroziti njihovo poslovanje. To je u javnosti dovelo do negodovanja privatnih poduzetnika koji dobivaju još jednu dodatnu obvezu, a za greške u radu mogu biti kažnjeni milijunskim iznosima.
 

Što ako ne platite kaznu?

 
Ne platite li kaznu u roku od 15 dana od pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena, ovršiti će vas Porezna uprava Ministarstva financija jednako kao i u slučaju prisilne naplate poreza. Upravne novčane kazne tretirat će se u slučaju prisilne naplate kao porezni dug.

Naš zakonski tekst slijedio je ton GDPR-a te je potrebna brza i opsežna prilagodba poslovanja kako se ne biste izložili riziku kažnjavanja i plaćanja naknade štete fizičkim osobama čije pravo povrijedite.

Uskladite poslovanje s GDPR-om uz cjelovitu GDPR uslugu!

Komentari

Vaša email adresa neće biti objavljena